Primjena Weba 2.0 u nastavi



Uvodno o Webu 2.0




Web 2.0 je pojam koji sugerira da se radi o novoj verziji weba. Web 2.0. se ne odnosi na unaprjeđenje tehničkih specifikacija World Wide Weba već na promjene u načinu na koji razvojni inženjeri koriste web platformu, te omogućuju ljudima sa sličnim interesima da se izuzetno jednostavno povežu u velike online zajednice. Kako ne postoji jedinstvena definicija navedenog pojma, u nastavku je navedeno nekoliko definicija koje bi mogle opisati web 2.0 :

  1. „Web 2.0 bi se mogao opisati i kao svojevrsna revolucija amatera.“ [1]
  2. Filozofija uzajamnog povećanja kolektivne inteligencije i dodane vrijednosti za svakog sudionika dinamičkim stvaranjem i dijeljenjem informacija.“[2]
  3. Web 2.0 je nova filozofija uzajamnog povećanja kolektivne inteligencije i dodatne vrijednosti za svakog korisnika interneta, dinamičnim stvaranjem i dijeljenjem informacija.“[3]


Ono što je svakako važno navesti jest da je web već dugo u primjeni. No, razlika je očita u njegovom razvoju. Stoga je potrebno navesti kako postoje razlike između prve generacije web 1.0 i takozvane druge generacije weba 2.0.

komunikacija_na_webu.png
Slika 1. Prikaz komunikacija u web-u




Za web 1.0 je specifična jednosmjerna komunikacija, gdje se promatra na web kao izvor informacija dok web 2.0. nastoji komunikaciju okrenuti prema korisnicima te je komunikacija obostrana.



Sama arhitektura web-a 2.0 potiče korisnike da tijekom korištenja stvore svoj prilog tj. da daju doprinos nekom web sadržaju ili aplikaciji, prilikom čega im se omogućava sudjelovanje u kreiranju sadržaja weba, a podaci se neprekidno sakupljaju, prelijevaju u nove forme, vizualiziraju i koriste na inovativne načine.



Video: Usporedba web 1.0 i web-a 2.0 [4]



Pojam web 2.0 prvi puta se spominje nakon O'Reilly-eve konferencije "Media Web 2.0" održane 2004. godine.

  • Tim O'Reilly i Dale Dougherty dopredsjednik O'Reillyja, koji je primijetio da je web postao važniji nego ikada upravo s pojavljivanjem uzbudljivih novih aplikacija i internetskim stranicama koje se primjenjuju s iznenađujućom pravilnošću, zajedno su osmislili naziv same konferencije čija je tema bila razvoj web tehnologije.

Prema Tim O’Reilly-u:

“Web 2.0 poslovna je revolucija u računalnoj industriji, uzrokovana premještanjem
na internet kao platformu i pokušaj da se shvate pravila za uspjeh na toj novoj platformi." [5]


Pogledajmo na konkretnim primjerima razliku između web-a 1.0 i web-a 2.0 u Tablici 2.:

tablica46.jpg
Tablica 2. Prijelaz s web-a 1.0 na web 2.0

Hijerarhijska podjela aplikacija Web-a 2.0


O'Reilly također provodi hijerarhijsku podjelu aplikacija Web-a 2.0 na četiri razine te navodi primjere za svaku.


  • Aplikacije 2. razine mogu funkcionirati offline ali korist postižu online – kao primjer se navodi Flickr.

  • Aplikacije 1. razine funkcioniraju offline ali značajku postižu online poput Writely (sada Google Docs& Spreadsheets) i iTunes (zbog njegovog dijela s glazbenom trgovinom).

  • Aplikacije 0. razine jednako funkcioniraju i offline i online. O'Reillyjevi primjeri su MapQuest, Yahoo! Local i Google Maps.






Usporedba web 1.0 i web 2.0


Web 2.0 nije samo tehnologija koja se koristi već i promjena načina razmišljanja i promjena fokusa na društveni segment weba. Stoga za pravilnu usporedbu nije dovoljno uzeti u obzir samo tehnološke razlike već i slijedeće razlike koje su navedene u Tablici 1.

Tablica prikazuje razlike uzimajući u obzir tehnologiju, ali i samu filozofiju Weba 2.0, tj. ono što Web 2.0 zapravo predstavlja.

tablica_47.jpgTablica 1. Razlike između Weba 2.0 i Weba 1.0 – prikazuje tehnološke razlike te razlike u načinu razmišljanja [7]




Web 2.0 i obrazovanje



U proteklom je desetljeću Web postao jednim od najvažnijih pojmova. Ako se osvrnemo, uvidjet ćemo kako je danas većina medija, što ukljućuje novUntitled.jpgine, televiziju, radio, zabavu, glazbu, ili komunikacijska sredstva poput maila, chata ili telefona postala dio Weba.

Što se samog razvoja Web-a tiče, usko je povezan s konceptom Interneta i rastom njegove popularnosti. Internet je kao koncept počeo lokalno, temeljen na Internet Protocol mreži, da bi kasnije evoluirao u javnu mrežu. Web je kao takav puno mlađi i započeo je s HTTP konceptom kojeg je razvio Tim Berners-Lee. Jasno je da je Web zapravo izgrađen na temelju javne Internetske mreže koja je i omogućila mrežni efekt Weba.


  • "WWW je skup dokumenata koji mogu sadržavati tekst, grafiku i sl., a međusobno su povezani hiperlinkovima. On, u stvari predstavlja samo jedan od servisa interneta i obično mu se pristupa internet preglednikom (engl. browser)." [8]




Primjena web 1.0 i web 2.0 u obrazovanju


Ako se osvrnemo na dosadašnje korištenje web uvidjet ćemo da se njegova primjena širi u svim segmentima, što je u konačnici dovelo i do primjene istoga u obrazovanju.

Sam pojam web-a podrazumijeva korištenje informacijske infrastrukture u obrazovanju. No, ono što je ovdje važno jest činjenica da razvojem tehnologije dolazi i do razvoja svih segmenata informacijske tehnologije.

Pogledajmo što to zapravo znači.

  • Obrazovanje je uvijek prisutno, međutim mijenja se način njegovog provođenja, od klasične nastave pa do sve prihvatljivije, „hibridne“ nastave. Uglavnom se pod obrazovanjem podrazumijeva proces, sadržaj i rezultat organiziranog i/ili slučajnog učenja u funkciji razvoja različitih kognitivnih sposobnosti, kao i stjecanja raznovrsnih znanja, umijeća i navika. [9]
  • Do sada se u osnovnoj primjeni informacijske infrastrukture u obrazovanju koristio isključivo jednosmjeran pristup on-line učenju, odnosno proces učenja svodio se na čitanje i primanje informacija te odgovaranje na dobivena pitanja kako je prikazano na Slici 2. U tu svrhu koristili su se i osnovni alati koje nudi web 1.0 (Tablica 1.)
.
slika_za_web_2_-_popravii_u_paintu.jpg
Slika 2. Prikaz obrazovanja putem web-a 1.0 [10]
  • Tijek razvoja tehnologije odrazio se i na proces obrazovanja. To je doprinijelo i promijeni načina prenošenja informacija do korisnika. Naglasak je na primjeni web-a 2.0 kao pojma koji se „ušuljao“ u obrazovanje.
  • Dok web 1.0 provodi pasivan način obrazovanja, web 2.0 radi nešto sasvim suprotno, uključuje spajanje sudionika, omogućuje stvaranje novih sadržaja te je taj način postignut doprinos svih sudionika u procesu obrazovanja. U tu svrhu web 2.0 nudi svoje alate koji su prikazani u Tablici 1.


slika.png

Slika 3. Prikaz obrazovanja putem web-a 2.0 [11]

Ukoliko obratimo pozornost na vrijednosti koje se nalaze u Tablici 1. jasno se može vidjeti da se naziru neke osnovne karakteristike koncepata Web 2.0 među kojima treba posebno istaknuti slijedeće:


  1. Internet kao platforma – krajnji korisnici koriste aplikaciju u potpunosti putem web preglednika
  2. korisnici kreiraju sadržaj i nad njim imaju kontrolu
  3. sadržaj pripada korisnicima
  4. društvena komponenta
  5. unaprijeđena grafička sučelja [12]




Prednosti web 2.0 u obrazovanju
prednosti.jpg


Jedna od temeljnih prednosti je mogućnost koja se pruža korisniku da stvara sadržaj. No, korisničko kreiranje sadržaja podrazumijeva isto tako i njegovo objavljivanje, stoga je razvijen široki spektar internetskih platformi koji služe za njihovu distribuciju.

Većina njih se oslanja na usluge hostinga pružajući korisnicima dovoljne količine on-line prostora za objavljivanje vlastitih uradaka. Svaki oblik sadržaja je u pravilu vezan uz odgovarajuću distribucijsku platformu pa se, primjerice, tekstualni sadržaji najčešće pojavljuju u okviru blogova i slično.


  • Među najpopularnije distribucijske platforme spadaju :

  1. blogovi,
  2. wiki sustavi,
  3. podcasti,
  4. društvene mreže i
  5. druge slične usluge [13]


Svakako je važno naglasiti da će ovakav način obrazovanja poticati otvorenost i slobodu izražavanja što će u konačnici dovesti do razvoja kolektivne inteligencije.


  • Uz strukturirano korištenje WWW u obrazovanju, već je i pretraživanje ("browsing") WWW jedna vrsta učenja, tzv. "slučajno učenje" jer se događa u neplanirano i o slučajno odabranoj temi.

Prema referenci http://eqibelt.srce.hr/fileadmin/dokumenti/centar_e_ucenje/popodneceu/ppt/ppt20100419_1.pdf, u kojoj se govori o web 2,0, možemo zaključiti slijedeće:

  • Sam pojam web 2.0, može se reći, pokušava obuhvatiti novije trendove u poučevanju i to korištenjem web 2.0 alata (wiki, blog, YouTube...), no on pokušava obuhvatiti i pedagoške modele koje opisuju koncepti kao što su “usmjerenost na studente”, “autonomija učenika/studenta”, “zajednice učenja”, “suradničko učenje” i dr.


Prikaz prednosti i pozitivnih rezultata primjene koje omogućuje web 2.0 dan je na Slici 4.

prikaz_prednosti.jpg
Slika 4. Pozitivni rezultati primjene web 2.0 [14]



Pozitivni rezultati primjene web 2.0


Pozitivni rezultati primjene web 2.0 alata mogu se prikazati i kroz proces obrazovanja, bilo da se radi o osnovnom obrazovanju ili obrazovanju na fakultetima.
Pogledajmo kako se neki od navedenih aspekata mogu kod učenika razvijati kroz proces obrazovanja, a koji su prikazani na Slici 4:

  • kod učenika, na vrlo jednostavno možemo izazvati osjećaj odgovornosti na način da učenici samostalno preuzimaju zadatke preko wiki sustava
  • isto se tako učenicima mogu dodijeliti različiti oblici zadataka pomoću kojih će se kod učenika, pa i studenata, razvijati kreativnost. Jedan od načina da da se razvija kreativnost jest da učenici izrade prikaze stručnih i preglednih članaka preko wikija
  • postoje različiti pristupi profesora u procesu učenja, ono što je svakako važno, jest činjenica da se neprekidno javlja potreba za konstantnim promjenama okružja u kojem se uči, stoga je i važno napraviti drukčije, i bogatije okruženje za učenje što će svakako utjecati i na obrazovno iskustvo učenika
  • ono što web 2.0 omogućuje jeste i razvoj suradničkog učenja, ali i osjećaj socijalne prisutnosti i to upravo zbog alata koje nudi. To je prije svega blog koji se definira kao online dnevnik, čiji autori gotovo svakog dana objavljuju različite aktualne komentare, vijesti, opisuju događaje iz svakodnevnog života, objavljuju fotografije i bezbrojne linkove na druga zanimljiva web odredišta, a zatim ePortfolio koji se sastoji se od skupa radova u digitalnom obliku kojima se dokumentiraju ideje, aktivnosti i postignuća.
  • korištenjem mentalne mape, blok dijagrama, različitih oblika anketa, kod učenika se može poticati učenje i to na način da se novo znanje konstruira
  • kako se mijenja i obogaćuje sam proces učenja i prenošenja znanja učenicima, dolazi i do korištenja novih tehnika koje to mogu omogućiti i upravo je jedna od njih mentalna mapa
  • mentalne su mape postale sve poznatija tehnika učenja, a temelji se na crtanju mentalnih mapa, koje olakšavaju mozgu da brže i dugotrajnije pamti.

mentalna_mapa.jpg
Slika 5. Primjer mentalne mape [15]



minus.pngNedostaci web 2.0 u obrazovanju


Osnovni, i jedini nedostatak koji se pojavljuje u ovakvom načinu obrazovanja jest da može doći do negativnog efekta, odnosno da se suučesnici mogu "izgubiti u web space-u" pronalazeći stranice koje su im zanimljive i koje im služe za zabavu, a ne za učenje, gdje do izražaja dolazi važnost uloge učitelja/nastavnika/profesora koji usmjerava sudionike u procesu obrazovanja, ali potiče i njihovu samostalnost u radu.[16]





Ostali načini korištenja web-u u obrazovanju


Web 2.0, osim navedenih, nudi još niz ostalih načina korištenja WWW u obrazovanju.


  • Kako posjeduje niz aplikacija koje to omogućuju, može se koristiti kao forum za on-line diskusije na određenu temu i virtualne konferencije - ovakav način komunikacije preko WWW omogućuje da se i „sramežljiviji“ sudionici procesa obrazovanja oslobode i iznesu svoje stavove kolegama.
  • Svakako je važna mogućnost korištenja igara koje imaju i obrazovnu funkciju, posebno za motiviranje sudionika, a ne služe samo za zabavu (primjer igre: "scavenger hunts" - sudionici su podijeljeni u timove koji imaju zadatak da pronađu na WWW pojmove koji se odnose na gradivo koje se obrađuje, te sastave HTML dokument sa pronađenim linkovima)
  • WWW se, između ostalog, može koristiti i kao pomoć u radu sa sudionicima koji imaju poteškoća u čitanju i pisanju: motivira ih se da napišu nešto o sebi i svojim interesima kreiranjem svog home page ili vođenjem dnevnika učenja u kojem upisuju u obliku HTML dokumenta što su taj dan naučili.[17]




Primjena alata web-a 2.0 u obrazovanju


Kada govorimo o primjeni alata misli se na upravo isticanje osnovnih karakteristika koje ima web 2.0. U tu se svrhu koristi Wiki. Osnovna je karakteristika ovog alata jest da omogućuje suradničko pisanje (omogućuje skupini korisnika suradnju pri izradi i objavljivanju sadržaja).

  • Radi se o sustavima za rad u grupama koji omogućuju jednostavno stvaranje te uređivanje sadržaja. Wiki sustavi u svojoj zatvorenoj formi najčešće mogu biti korisni u nastavi za stvaranje vlastitih nastavnih priručnika (prezentacije, seminari, multimedija, itd.) ili dijeljenje korisnih izvora koji su relevantni za predmet.
  • U najmanju ruku, možete poticati pisanje članaka na Wikipediji najpoznatijem wiki sustavu, uz prethodnu nastavnikovu reviziju članka. Time ne samo da pridonosimo razvoju Wikipedije, već i točnošću podataka. [18]

web_20.JPG
Slika 6. Suradničko pisanje

Promatramo li sada primjenu ovih alata u obrazovnom procesu, velika se prednost ogleda u tome da sudionici sami kreiraju vlastite projekte na način da prikupljaju informacije na zadanu temu i prikazuju ih kao listu URL adresa (na pr. u obliku bookmark datoteke), da kreiraju svoj home page sa nađenim linkovima ili tzv. sintetički dokument koji objedinjuje sadržaj prikupljenih dokumenata, te navodi i njihove adrese i sudionikovu obradu teme.


  • Web 2.0 alati su besplatni i svima dostupni i mogu se vrlo dobro koristiti u školi kao nadopuna klasičnoj nastavi i svim ostalim oblicima izvannastavnih aktivnosti. Na taj način učenje prestaje biti samo „konzumiranje“ sadržaja, već se odvija kroz suradnju i kreiranje vlastitog znanja uz pomoć raznovrsnih resursa i korisnika. Preduvjet je „samo“ edukacija učitelja za njihovu upotrebu i primjenu.[19]



Ukratko o Wikiju




Većina korisnika Interneta smatra da su Wikipedija i Wiki nazivlja za isti pojam. Zbog toga ćemo ukratko pogledati koja je razlika između njih te ukratko opisati Wiki i zašto nam koristi.

Naziv wiki vuče korijene iz havajske riječi WikiWiki što u prijevodu znači „brzo“.

hula-hula.jpg
Slika 7. Stanovnici Hawaii-a [20]

Wiki je web stranica koja omogućuje kolaborativno uređivanje najčešće tekstualnog sadržaja. U njemu korisnici mogu dodavati, brisati i uređivati sadržaj koristeći jednostavne jezike za formatiranje ili editore.

Ideja wikija je da se čim većem broju korisnika koji čitaju sadržaje dozvoli i njegovo uređivanje proširivanjem istog i uklanjanjem pogrešaka. Dakle, cijela bit je da korisnici ravnopravno sudjeluju u stvaranju sadržaja.


Ako wiki usporedimo s pojmom neboder, reći ćemo da je wiki upravo taj neboder dok su njegovi katovi komentari korisnika koji ga izgrađuju ovisno o temi. [21]

neboder.jpg

Slika 8. Vizualno poimanje pojma Wiki

Najpoznatija web stranica koja se temelji na tim principima je upravo Wikipedija. Ona je zamišljena kao opća enciklopedija sa slobodnim pristupom uređivanja sadržaja. [22]

Da bi se pojasnila veza wiki – wikipedija prikazan je primjer skupa nebodera na Slici 9. Wikipediju možemo zamisliti kao grad (skup wikija).


neboder_22.jpg

Slika 9 : Prikaz nastajanja Wikipedije

  • Wiki je naziv za tehnologiju koja stoji iza Wikipedije. Riječ wiki koristi se u nekoliko značenja ; za softver, web stranicu ili model web stranice. Wiki model web stranica odnosno softver danas nalazimo na sve više web stranica, a koristi se ukoliko želimo stvoriti interaktivnu bazu podataka. Web stranice koje koriste wiki tehnologiju imaju dizajn i opcije slične onima u Wikipediji.
  • Wiki koristi jednostavnu sintaksu, što znači da se lako kreiraju nove stranice tj. članci, a članci su međusobno povezani, te se čuvaju starije verzije članaka (prema Slici 9.). [23]

Počeci wikija kreću s popularnošću wikipedije. Ukoliko se želi pokrenuti svoj wiki, na raspolaganju su deseci open-source wiki aplikacija od kojih najpoznatija MediaWiki koju koristi Wikipedija kao i ostali projekti Wikimedia Fondation.



Što je Wiki ?


Kada bi htjeli definirati što je to zapravo Wiki, mogli bi dati slijedeću definiciju:

"Wiki je web stranica koju je moguće jednostavno i brzo modificirati uz korištenje jednostavne sintakse". [24]


Iz istog sadržaja saznajemo da je wiki potpuno otvoren i svatko ga može uređivati, mijenjati ili brisati sadržaj bilo koje wiki stranice. No, u stvarnosti, većina wikija nije potpuno otvorena, uglavnom jer se pokušava nadzirati neželjene wikije i vandalizam sadržaja.


Wiki je iznimno zanimljiv koncept. Naime, radi se o otvorenom sustavu prikaza web stranica što znači da je svakom pojedincu dozvoljeno u potpunosti izmjeniti sadržaj stranice i to anonimno. Tu se odmah u samom početku nameće pitanje kvalitete sadržaja jer se dobiva mogućnost zlouporabe te se zato se apelira na prirodnu dobrotu ljudi.[25]

Unatoč početnim dvojbama sustav funkcionira zapanjujuće dobro. Svaka izmjena je vidljiva trenutno, odmah nakon unošenja, a na izradi istog članka može sudjelovati jedan ili mnoštvo autora. Ovaj način unosa izmjena naziva se suradnja (collaboration) i predstavlja još jedan od značajnih pojmova Weba 2.0.[26]

tablica_48.jpg

Tablica 3. Prikaz najpoznatijih Wiki stranica [27]




Moguća primjena wikija u nastavi



Wiki1.jpg

Wiki se može koristiti za bilo koji nastavni sadržaj.

Navedeni primjer prikazuje primjenu Wikija u nastavi srednje strukovne škole, odnosno Srednje tehničke škole za strojarstvo i brodogradnju.
  • Učenici će na početku školske godine dobiti zadatak da izrade projekt iz područja elementa strojeva. Zadatak je učenika da samostalno izrade projekt na dobivenu temu koristeći pritom alate koji nudi Wiki. Profesor će detaljno iznijeti upute korištenja i pribavljanja dodatne literature, s tim da će na Wikipediji biti objavljen tijek izrade koje učenici trebaju pratiti. Uz to, učenicima će se dati i detaljne informacije za izradu Wikija (kako koristiti alate sa alatne trake).



Zadatak je koncipiran na način da svaki od učenika pridonese stvaranju sadržaja u zadanoj domeni.

  • Kako je riječ o predmetu Elementi strojeva, potrebno je navesti osnovne podjele elemenata strojeva te glavne karakteristike pojedinog elementa. Također je važno navesti i primjenu strojnih elemenata.
  • Ovo su samo dijelovi sadržaja koji su relevantni za odabrani predmet stoga nije isključeno da se mogu unijeti i promjene.
  • Ovakav će način rada pridonijeti stvaranju interesa za tehničke sadržaje te će se uvidjeti na koji način učenici savladavaju novo gradivo i nove pojmove. Svakako će se i ostvariti interakcija među učenicima korištenjem on-line nastave.

Na primjer, učenik će za dobivenu temu "Spojke" napraviti slijedeće:

  1. napisati uvod o spojkama
  2. glavne karakteristike spojki (koristiti i slike, animacije…)
  3. navesti podjelu spojki
  4. primjenu spojki
  5. - …


  • Važno je navesti kako će učenici međusobno surađivati i to na način da će nadopunjavati radove jedni drugima s informacijama koje nedostaju i za koje misle da su važne za određenu temu.
  • Smatra se da će ovakav način rada potaknuti učenike na istraživanje i motivirati ih za rad. Ovakvim će se načinom rada tradicionalan oblik nastave, kao i nastavnički program, nadopuniti na zabavan i kreativan način.



Primjer jedne nastavne aktivnosti realizirane pomoću alata wiki: Wiki u nastavi




Popis referenci:

  1. Dostupno na stranici WebDesign ~ Flash Multimedia, http://www.znaor.com/web_2.php#_Toc176793360 >
  2. Batinić N., Pandur M., Organizacija telekomunikacijske mreže – WEB 2.0, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb 2009. godine
  3. Dostupno na stranici Loznički web, http://www.lo.rs/loznica/web-2.0-definicija.html , 15.05.2010.godine
  4. Dostupno na YouTube, http://www.youtube.com/watch?v=Bc0oDIEbYFc&feature=related
  5. Dostupno na stranici WMD-a, http://wmd.hr/web-alati/cms/sto-je-web-20/ , 15.05.2010. godine
  6. Dostupno na stranici, http://hr.wikipedia.org/wiki/Web_2.0 , 15.05.2010. godine
  7. Dostupno na stranici WebDesign ~ Flash Multimedia http://www.znaor.com/web_2.php#_Toc176793360 , 15.05.2010. godine
  8. Osnovne informacije o WWW dostupne su na slijedećoj stranici: http://hr.wikipedia.org/wiki/World_Wide_Web , 15.05.2010. godine
  9. Dostupno na stranicama Wikipedije, http://hr.wikipedia.org/wiki/Obrazovanje , 15.05 2010. godine.
  10. Slika je preuzeta sa stranice,http://docentesenextremadura.wikispaces.com/file/view/WebSchool10.jpg/40927269/WebSchool10.jpg, 09.06.2010. godine
  11. Slika je preuzeta sa stranice, http://docentesenextremadura.wikispaces.com/file/view/WebSchool20.jpg/40927365/WebSchool20.jpg, 09.06.2010.godine
  12. Dostupno na stranici,http://hr.wikipedia.org/wiki/Web_2.0_alati_i_njihova_primjena_u_obrazovanju , 15.05.2010. godine
  13. Dostupno na, http://hr.wikipedia.org/wiki/Web_2.0_alati_i_njihova_primjena_u_obrazovanju , 15.05 2010. godine
  14. Preuzeto sa web stranice, http://eqibelt.srce.hr/fileadmin/dokumenti/centar_e_ucenje/popodneceu/ppt/ppt20100419_1.pdf, 07.06.2010. godine
  15. Slika preuzeta sa web stranice, http://www.portalalfa.com/mambo/images/stories/mind_map/podrucja_zivota_pocetno.png. 09.06.2010
  16. Dostupno na http://ahyco.ffri.hr/metodika/primjena_hipermedije.htm , 15.05.2010. godine
  17. Dostupno na stranici, http://ahyco.ffri.hr/metodika/primjena_hipermedije.htm#WWW, 09.06.2010. godine
  18. Preuzeto sa web stranice, http://www.netokracija.com/drustveni-mediji-wiki-blog-nastava-413, 15.05.2010. godine
  19. Dostupno na stranici, http://www.zbornica.com/index.php?option=com_content&view=article&id=296:web-20-alati&catid=125:tehnologija-u-obrazovanju&Itemid=106 , 09.06.2010.godine
  20. Dostupno na, http://artfiles.art.com/5/p/LRG/16/1655/JMXGD00Z/himani-hula-hawaii-3.jpg,15.05.2010. godine
  21. Ovi podaci su preuzeti iz studentskog seminara koji je dostupan na,http://www.fer.hr/_download/repository/Web_2.0_-_WWW_kao_drustvena_platforma.pdf, 09.06.2010. godine
  22. Ovi podaci su preuzeti iz studentskog seminara koji je dostupan na, http://www.fer.hr/_download/repository/Web_2.0_-_WWW_kao_drustvena_platforma.pdf, 09.06.2010. godine
  23. Preuzeto sa stranice, http://diana.zesoi.fer.hr/pvprm/2008_09/llevaj/seminar/Wikipedija.doc , 09.06.2010. godine
  24. dostupno na stranici, http://www.carnet.hr/tematski/drustvenisoftver/wiki.html,09.06.2010.godine
  25. Dostupno na web stranici, http://www.znaor.com/web_2.php#_Toc176793355, 09.06.2010. godine
  26. Dostupno na stranici, http://www.znaor.com/web_2.php#_Toc176793355,, 09.06.2010. godine
  27. Preuzeto s web stranice,http://diana.zesoi.fer.hr/pvprm/2008_09/llevaj/seminar/Wikipedija.doc, 09.06.2010.godine